ISHRANA I UZGOJ GUSAKA
ISHRANA GUSKICA
Guskice se često hrane slično kao i patke,
ali pošto guske brzo povećavaju telesnu
težinu tokom prve 4 nedelje, one zahtevaju
više proteina. Teške rase gusaka obično imaju
telesnu težinu od 85 do 100 gr prvog dana, a za 4
nedelje već mogu da dostignu težinu od 1,6 kg.
Ukoliko im obezbedite dovoljne količine
zelene hrane, guskice mogu da počnu da pasu već
nakon nekoliko nedelja.
• Telesna težina gusaka će porasti za skoro 50%
tokom prva dva meseca života.
• Guskice rastu brže kada su zatvorene i kada se
hrane spremljenom i dobro izbalansiranom ishranom.
Kad dostignu 10 nedelja starosti, guskice odgajane
u kavezu će težiti do 20% više od onih kojima
je dozvoljeno kretanje. Telesna težina prvog
dana života i brzina rasta tokom prvog meseca života
imaju dosta uticaja na težinu gusaka na kraju
10 nedelja starosti.
• Ishrana za startere koja sadrži 20% proteina se
preporučuje u prve 4 nedelje, u kombinaciji sa dobrom
ispašom. Posle 4 nedelje hranite guske kombinacijom
koja sadrži 16% proteina.
Tabela 1. Preporučene količine nutrienata za
guskice (ovim količinama bi, takođe, trebalo
dodati vitaminsko-mineralni premiks)
OGRANIČEN PROGRAM ISHRANE
Tamo gde ima dobre ispaše, možete praktikovati
restrikciju dopunske ishrane tokom dijete
za finišere.
Dozvolite 500 gr hrane nedeljno za guske
između 4 i 8 nedelja starosti, a zatim 1 kg po guski
nedeljno dok ne napune 12 nedelja starosti.
Na kraju smanjenog programa ishrane, obezbedite
guskama normalnu ishranu dok ne budu spremne
za klanje.
Tip ograničenog programa ishrane koji treba da se
primeni zavisi od mnogo faktora, uključujući željenu
težinu gusaka pred klanje, količinu moguće ispaše,
kvalitet ispaše i doba godine.
Preporučeni programi za ograničenu ishranu
zajedno sa vodičem za željene težine su dati u
tabeli 2.
KONVERZIJA HRANE
Konverzija hrane se računa tako što se količina
unete hrane podeli sa težinom životinje. Drugim
recima, predstavlja količinu pojedene hrane (u
kilogramima) koja je potrebna da bi se proizveo kilogram
mesa žive
vage. Na primer,
guske hranjene
bez restrikcija
i dobro
izbalansiranom
količinom nutrienata,
do klanja
sa 10 nedelja
starosti će
imati koverziju
hrane od 3:1.
Ovo znači da će
ukupna količina
hrane od 12 kg
biti iskorišćena
da bi se dobilo
4 kg telesne
mase životinje.
Kako guske rastu,
tako opada
njihova mogućnost
konverzije
hrane.
PROBIOTICI
Ubacivanje probiotika u ishranu gusaka će
poboljšati brzinu rasta i dobijanja na telesnoj težini.
ISHRANA GUSAKA ZA PARENJE
Dobra ispaša je potrebna za celu populaciju
gusaka do 6 nedelja pred početak sezone parenja.
Do i tokom sezone parenja, hranite guske dijetalno
sa uključenjem 16% proteina. Dijeta i odnosi
u nutrientima za nosilje ne treba da se menja i odgovarajuća
je i tokom sezone parenja.
Guskama za parenje koje leže na jajima
treba davati oko 200 gr spremljene hrane dnevno,
u zavisnosti od količine zelene hrane i ispaše koja
je dostupna.
Tabela 3. Preporučeni odnosi hrane za guske
za parenje.
Guske bi trebalo da sve vreme imaju pristup
kako svarivom, tako i nesvarivom šljunku.
Svarivi šljunak je u formi parčića krečnjaka (5
mm), dok je nesvarivi šljunak obično u formi parčića
bazalta u dimenzijama 5-6 mm.
ISPAŠA
Guske više praktikuju ispašu nego bilo koja
druga vrsta živine. Njihov kljun i jezik su dobra
oprema za ispašu. Kljun ima oštre nazupčene ivice
koje lako odvajaju travu od ostatka biljke. Na vr
hu jezika se nalaze čvrste, dlakaste izrasline koje
su postavljene u pravcu grla tako da lako dopremaju
travu i ostale biljke u njega. Ova hrapava površina
na jeziku omogućava guskama da odgrizaju
travu čak i bliže zemlji nego što to mogu ovce.
Zbog ovoga, ispaša mora da bude umerenija kada
počne da nestaje trave, tj. kada zemlja počinje da
biva gola.
Pošto guske ne mogu da se hrane samo
jednom vrstom žitarica, one nastoje da pasu često,
a tokom leta to čine i noću.
Kao što je ranije navedeno, mlade guske
mogu da počnu sa ispašom već nakon nekoliko
nedelja starosti. Ukoliko je ispaša dobra i obilna,
onda se može smanjiti količina spremljene hrane
koja im se daje.
Sistem rotacione ispaše bi trebalo da se
praktikuje jer bi se time obezbedio stalan pristup
dobroj ispaši. Tamo gde postoje žičani kavezi koji
mogu da se pomeraju, to treba činiti često jer se tako
trava zbog izmeta oporavlja brže, a kavezi ostaju
higijenski čisti. Istraživanja su pokazala da su
performanse gusaka za parenje daleko bolje kada
im se obezbedi dobra ispaša.
Ukoliko nije dostupna dobra ispaša, onda
bi guske trebalo hraniti isečenom zelenom hranom.
Guske vole da biraju same svoju zelenu hranu,
pa se tako može dogoditi da odbiju sečenu travu,
naročito ako nije sveza i veoma sitno isečena.
Guske mogu biti veoma selektivne u izboru
ispaše i često biraju ukusniju hranu. Odbijaju da
pasu čvrste trave uskog lista i biraju sočnije trave i
detelinu.
Broj gusaka na određenom pašnjaku zavisi
prvenstveno od kvaliteta pašnjaka i težine i starosti
gusaka. Kao vodič možete koristiti pravilo da
najednom hektaru može da pase 50 do 100 gusaka,
dok ne bi trebalo imati više od 20 gusaka za parenje
po jednom hektaru.
MINIMALNI NUTRICIONI ZAHTEVI
GUSAKA
Sledeća tabela vam daje podatke o minimalnim
nutricionim zahtevima gusaka.
Tabela 4. Minimalni osnovni zahtevi gusaka.