DIVLJA SVINJA NE POZNAJE PREPREKE -
KAO MAČKA
Oliver Bucheron ovekovečio je scenu koju retko kada možemo videti, ali viđamo njene tragove.
Kada se divlja svinja pretvori u mačku...
"Već sam primetio
dva - tri ulegnuća
veoma izražena,
u šumi koja
se prostire na stotine hektara i čije
je drveće izraslo na nekadašnjem
pašnjaku. Ovo zasigurno objašnjava
brojne ograde koje dele ovu
šumovitu i delimično otvorenu teritoriju.
Ovi prolazi su bili očigledno
dokazi čestih odlaženja i
vraćanja divljih svinja. Naime, nešto
ranije imao sam priliku da posmatram
životinje kako prevazilaze
prepreke. Jednog zimskog jutra
2005. godine, odlučio šam se da
sednem na čeku, na oko 30 metara
od jednog od ovih ulegnuća. Odluka
je bila ispravna, jer već nekoliko
trenutaka kasnije, jedan usamljeni
mužjak, po mojoj proceni
od oko 120 kg, polako je stigao sa
moje leve strane, sa druge strane
žičane ograde. Kratko se zadržao
kraj ograde, zatim je skliznuo pod
žičanu ogradu. Spiralnim pokretom
tela, životinja je skliznula pod
žicu okretnošću mačke. Odavala
je utisak da ovo radi bez ikakve
nelagodnosti. Sem zvuka njenih
papaka, sve se odigralo veoma tiho
i diskretno. Izgledalo je da divlja
svinja klizi pod ogradom bez imalo
buke. Ovaj događaj mi je omogućio
da napravim seriju od sedam
fotografija. Ovoj ogromnoj
životinji nije bilo potrebno ni 10
sekundi da bi prešla žičanu ogradu.
Na šest metara od ovog prolaza,
nalazio se još jedan vepar. Ipak,
ograda je bila nagnuta na suprotnu
stranu. Postoji li smer prolaza
za krdo svinja? Pitanje će ostati
bez odgovora", reče nam autor
ovih fotografija.
Slika:
Pre nego što je probila žičanu ogradu, divlja svinja je za trenutak zastala kako bi videla koja je najbolja tehnika koju će primeniti.
STRAH,GLAD I
TERANJE
Ako bismo i mogli da zamislimo
šta je to što bi moglo da natera zatvorenu
divlju svinju u lovištu da
probije žičanu ogradu, teško nam
je da razumemo zašto bi slobodna
divlja svinja želela da uđe unutra.
Pa ipak, ovaj slučaj se dešava češće
nego što mislimo. Bili smo svedoci
jedne scene gde je mužjak divlje
svinje imao samo jednu misao u
glavi - da probije ogradu.Ovaj
usamljeni mužjak je išao tamo-vamo
u cik-cak, već nekoliko mihuta..
Mi smo ga mirno posmatrali.
Zadovoljno je groktao, a sa
brnjice su mu curele bale. Nema
sumnje što se tiče ovakvog"ponašanja.
Usred zime, ovaj usamljeni
mužjak, očigledno u punoj fazi
parenja, osetio je prisustvo ženke
unutar ograđenog prostora,i zbog
toga je jedino želeo da probije žičanu
ogradu. Ova činjenica pokazuje
nam da ima više razloga zbog
kojih divlje svinje probijaju ograde:
strah, glad, ali takođe i parenje.
Slika:
„Divlja svinja koja je po mojoj proceni bila
teška 120 kilograma, samo je proklizala
ispod žičane ograde, bez ijednog šuma."
Slika:
„Ovoj ogromnoj životinji nije
trebalo ni desetak sekundi da
pređe prepreku spretnošću
mačke."
Slika:
Strah, ali takođe i glad, kao i parenje, nagone divlju svinju da uđe u ograđene prostore.
OGRAĐENI PROSTOR
ILI ZAMKA
Zakon o okolini daje pravnu definiciju
ograđenog prostora:
„Radi
se o terenu koji je naseljen određenim
vrstama i okružen žičanom
ogradom bezprekidnom i kostantnom
koja odvaja ovaj prostor od
svih susednih terena i sprečava
prolaz dlakave divljači i čoveka."
Zakonska definicija ograda često
je predmet prepirki i negodovanja.
Generalno je usvojeno da treba da
bude visoka minimum 2 metra, da
bude ukopana u zemlju 30 do 50
centimetara, bez obzira od kog je
materijala; materijal mora da bude
otporan na guranje velikih životinja
i da onemogući prolaz malim,
sisarima koji mogu biti ulovljeni,
jer zakon kaže da ograda mora biti
neprobojna kada "je'u pitanju čovek
i dlakava divljač.,Sve,u svemu,
svi izlazi moraju stalno biti zatvoreni.
Evo primera jednog vlasnika poseda
koji je ogradio svoje privatno
vlasništvo kako bi mogao da lovi
preko cele godine. Konstatovano
je da je ograda bila napravljena od
krute i čvrste žice koja je pri tlu
bila labavija. Što je, naravno, omugućavalo
mužjaku, privučenom
mirisom ženke ili hranom, da uđe
u ograđen prostor, a da pritom ne
može iz njega da izađe.
Lovočuvari su tužili vlasnika ograđenog
poseda za lov u zabranjeno
vreme (u vreme prestanka lova) i
za lov nedozvoljenim sredstvima,
s obzirom da je u ovom slučaju ograda
postala ustvari zamka, klopka
za životinje.
Kako bi se osigurala teritorija sa
divljim svinjama čija žičana ograda
nije ukopana, donet je novi član po
kome se nalaže instalacija električne
ograde unutar celog poseda.
Tekst: Thibaut Mace
Fotografije: Olivier Bucheron