Ševhužev A.F, profesor, doktor poljoprivrednih nauka,
Saitova F.N, profesor, Karaèajevo, èerkeske Državne tehnološke akademije Rusija
UTICAJ RAZLIÈITIH TEHNOLOGIJA UZGAJANJA NA STANJE KOŽE I DLAKA KOD MLADIH
BIKOVA ŠVAJCARSKE RASE
Uticaj razlièitih prirodno-klimatskih uslova kao što su temperatura, vlažnost,
brzina kretanja vazduha, sunèana radijacija i atmosferske padavine na razne
naèine utièu na organizam životinja. Imajuæi to u vidu, mi smo u svom radu
prouèili gustinu dlaka i stanje kože kod mladih bikova švicke rase uzgajanih po
razlièitim tehnologijama. U vezi sa tim, od odreðenog broja mladih bikova uzeli
smo uzorke kožnog pokrivaèa zajedno sa kožom.
Uzorci su uzimani dvaput: u maju, pre sezone ispaše, i u oktobru, na kraju
sezone. Eksperiment se sprovodio na farmi „Elburganski“ Habezkog rejona
Èerkeske Republike, Rusija. Opšta shema istraživanja je prikazana u tabeli 1.
Za sprovoðenje eksperimenta bilo je odabrano 60 mladih bikova švicke rase,
šestomeseènog uzrasta, koji su bili podeljeni u tri grupe – po 20 grla u svakoj
od njih. Grupe su formirane po principu analogije. Grla I kontrolne grupe su
bila u zatvorenom prostoru 201 dan, u periodu od 15. oktobra 2003. do 2. maja
2004; u periodu od 3. maja do 12. oktobra 2004, (163 dana), ta ista grla su
bila na otvorenom – na ispaši.
Životinje II eksperimentalne grupe su provele u zatvorenom prostoru svo vreme
eksperimenta – 364 dana, period od 15. oktobra 2003. do 12. oktobra 2004.
Grla III eksperimentalne grupe boravila su u zatvorenom prostoru 201 dan, od
15. oktobra 2003. do 2. maja 2004. Od 3. maja ona su prevedena na ispašu koja
je trajala 103 dana, do 13. avgusta 2004. Od 13. avgusta do 12. oktobra –
bikovi su bili na tovljenju.
Zatvoreni prostor korišæen u eksperimentu predstavljao je prostoriju dugaèku 60
metara, široku 18 metara, sa kavezima sa životinjama sa obe strane dva prolaza
sa hranom. Dimenzije kaveza: dužina – 12 m, širina – 3,5 m. Frontalna linija
davanja hrane – 60 cm na jedno grlo. Podovi u kavezima rešetkasti, širina
rešetke – 10 cm. Sistem iznošenja balege automatizovan, sistem ventilacije
veštaèki. Razdavanje hrane je obavljano mobilnim sredstvima.
Telesna težina bikova na dan poèetka eksperimenta je iznosila – 179,5 kg u I
kontrolnoj grupi, 180,2 kg u II eksperimentalnoj grupi i 178,9 kg u III
eksperimentalnoj grupi.
Stanje kože i dlake je prouèeno u aprilu i oktobru putem uzimanja uzoraka od 3
bika iz svake grupe, površina uzorka – 1 cm kvadratni. Istražen je morfološki
sastav dlaka, njihova dužina, gustina. Ovaj pokazatelj stanja dlake u
zavisnosti od godišnjeg doba je veoma važan prilikom ocene adaptacionih
sposobnosti goveda na razlièite tehnologije uzgajanja i tovljenja.
Rezultati naših istraživanja su pokazali da u aprilu mesecu nije bilo nekih
bitnih razlika u stanju dlake kod pripadnika sve tri grupe (tabela 2). Masa
dlaka sa 1 cm kvadratnog kože je kod eksperimentalnih grupa iznosila 6,8–7,1 g,
broj dlaka na 1 cm kv. iznosio je 518–524 komada, paperjastih mekih dlaèica
52–56%, dugih dlaka 28–33%, prelaznih dlaka 15–16%. Osnovnu masu predstavljale
su dlake dužine 1–2 cm (60–63%), dlaka dužine 2–3 cm bilo je oko 33–35%, a
najdužih od 3 do 4 cm bilo je oko 4–6%.
Rezultati istraživanja su pokazali da su se u oktobru mesecu, u 18-meseènom
uzrastu bikova, veæ pojavile znaèajne razlike u stanju dlaka kod pripadnika
razlièitih grupa.
Tako je kod bikova I grupe, koji su u letnjem i jesenjem periodu bili na
ispaši, masa dlaka bila veæa za 7,7g po 1 cm kv., u poreðenju sa bikovima I
grupe, koji su sve vreme proveli u zatvorenom prostoru. Takoðe, kod pripadnika
I grupe broj dlaka po 1 cm kv. je bio veæi za 120 komada nego kod pripadnika II
grupe. Životinje iz III eksperimentalne grupe, gde se primenjivala tehnologija
ispaše plus tovljenje, takoðe su prevazišli po svojim pokazateljima pripadnike
II grupe. Masa dlaka je kod njih bila veæa za 6,1 g po 1 cm kv, a broj dlaka
veæi za 13,6% po 1 cm kv, nego kod II grupe. Što se tièe odnosa I i III grupe,
uspešniji su se pokazali bikovi I grupe, za 1,6 i 7,7%.
Držanje bikova na ispaši je uticalo na intezivniju i kraæu adaptaciju svih
zaštitnih sila organizma, što se odrazilo i na kvalitet kosmatog pokrivaèa,
naroèito na morfološke karakteristike dlaka.
Bikovi I grupe, koji su bili na ispaši, su prevazišli svoje konkurente iz II
eksperimentalne grupe, koji su držani u zatvorenom prostoru, po kolièini
paperjastih mekih dlaka za 28%, ali su po kolièini dugih dlaka ustupili za 20%,
a po kolièini srednjih za 8%. To nam govori o formiranju gustog donjeg sloja
kosmatog pokrivaèa, koji doprinosi poboljšanju izolacionih svojstava.
Životinje iz III eksperimentalne grupe, koje su kombinovale ispašu i tovljenje,
su zauzele mesto izmeðu. One su prevazišle svoje konkurente iz II
eksperimentalne gupe po kolièini paperjastih mekih dlaka za 15%, a ustupili su
po kolièini dugih dlaka za 9%, i po srednjim dlakama za 6% Kod bikova II grupe,
88% dlaka su imale dužinu do 2 cm, dok je kod bikova I i II grupe tih dlaka
bilo 56 i 72%. Tako su junci II grupe prevazišli svoje konkurente iz I i III
grupe po kolièini dlaka od 0 do 1 cm za 29% i 13%, a po dlakama od 1 do 2 cm za
3 i 3%.
Velike razlike su se pokazale i po kolièini dlaka od 2 do 4 cm. Takvih dlaka
kod mladih bikova I kontrolne grupe bilo je 44%, kod bikova II grupe 32%, a u
III grupi svega 16%.
Što se odnosa gornjih i donjih dlaka tièe, taj odnos je bio sledeæi: u I grupi
– gornjih 44%, donjih – 56%, u II grupi – gornjih 88%, donjih – 12%, u III
grupi – gornjih 72%, donjih – 28%.
Na taj naèin, iz navedenih istraživanja dolazi se do sledeæeg zakljuèka:
promene uslova uzgajanja izvoðenjem na ispašu doprinose formiranju gustog
donjeg sloja dlaka, kao i poveæanoj kolièini dugih prekrivajuæih dlaka, što
obezbeðuje bolja izolaciona svojstva kosmatog pokrivaèa, završavajuæi time
proces adaptacije.
Ševhužev A.F, profesor, doktor poljoprivrednih nauka,
Saitova F.N, profesor, Karaèajevo, èerkeske Državne tehnološke akademije Rusija
|