KONTROLIŠITE MUŠICE, PRE NEGO ŠTO ONE POCNU DA KONTROLIŠU STADO
Kako se približavamo toplijim sezonama, trebalo bi da razmislimo o kontroli
mušica na farmama, zato što je poznato da mušice prenose kako životinjske tako
i ljudske bolesti. Sa dolaskom toplijeg vremena, broj mušica pocinje da se
uvecava veoma brzo, jer se vreme smene izleganja mušica u balezi i ostacima
hrane za stoku znatno skracuje. Neki od dobrih razloga za pripremu protiv
sezone mušica su povecani rizik od mastitisa, konjuktivitisa i drugih infekcija
i umanjena proizvodnja.
MASTITIS
Mušice su poznate kao prenosioci bakterija streptokoka i stafilokoka u delovima
njihovih usta i stopala. Obicna kucna muva (koja inace ne ujeda) svojim ustima
upija vlagu dok se hrani. Mrljice koje možemo da vidimo na zidovima i ogradama
torova su, u stvari, male kolicine ispljuvaka i fekalija koje muve ostavljaju
iza sebe. Ove mrljice cesto sadrže bakterije koje ce takode biti ostavljene i
na sledecem mestu gde muva sleti da bi se hranila ili odmorila. Mušice narocito
vole raspadnutu materiju, bez obzira da li je životinjskog ili biljnog porekla
jer se hrane trulom površinom ili komadicima balege. Cesta meta za ishranu
mušica su krave kojima izmedu mlecnih perioda curi mleko. Zbog toga su krave u
ovom periodu podložnije mastitisu više nego ostale krave. Cesto se dešava da
mleko koje mušica upije sadrži mastitis, cime se povecava šansa da se ta bolest
prenese dalje.
Muve koje ujedaju predstavljaju veliki problem za krave. Ove mušice cesto
ujedaju vime krava, kao i krajeve vimena gde je koža veoma tanka. Mušice su u
stanju da izazovu toliko iritacija i oštecenja na krajevima vimena koje, na
kraju, rezultiraju – ranama i krastama. Vrste stafilokoka bakterija, kao na
primer stafilokokus aureus razvijaju se u ozledama nastalim od ujeda, kao i oko
krasta.
Mastitis može da se pojavi i na ranama od ujeda kod junica koje bi tek trebalo
da se otele. Kao i u prethodno opisanom primeru sa ranama na vimenu, i u ovom
slucaju gotovo je sigurno da ce se krava inficirati mastitisom. Slucajevi
stafilokokus aureus mastitisa cesto postaju hronicni, rezultirajuci padom
kvaliteta i kolicine mleka.

KONJUKTIVITIS
Moraxella bakterija koja izaziva konjuktivitis se može naci u izmetu teleta
kojim se mušice hrane. Kada je broj mušica veliki, konjuktivitis se brzo širi
sa teleta na tele. Obicne kucne muve su posebno efikasne kao prenosioci
bakterije, pošto se hrane od jedne vlažne tacke do druge. Muve na licu takode
brzo šire konjuktivitis. Dok vecina rana od konjuktivitisa zaraste za 45 do 60
dana, u otprilike 1% slucajeva doci ce do trajnog oštecenja i vid ce biti
izgubljen. U prilog štetnosti konjuktivitisa ulazi i cena lecenja za koji su
potrebni skupi antibiotici.
SMANJENA PROIZVODNJA
Kada se populacija muva koje ujedaju znatno uveca, muve pocinju da proganjaju
krave i telad. Pokušavajuci da se odbrane, krave se zbijaju jedna uz drugu,
trudeci se da zajedno dodu u centar stada. Ovakvo ponašanje drži krave podalje
od hranilica, tako da proizvodnja mleka može da bude umanjena izmedu 5% i 20%.
Junad u razvoju, takode ispoljavaju ovakvo ponašanje kada ih napada veliki broj
mušica. Cak se može desiti da u vrhu sezone napada muva koje ujedaju, junad
izgubi na kilaži, iako bi u tom periodu trebalo da dobiju na telesnoj masi.
POTENCIJALNE INFEKCIJE
Muve su, takode, prenosnici bakterija kao što su Salmonela i Ešerihia koli
O157, potencijalnih nosilaca patogena koji se kasnije razvijaju, kako kod
coveka tako i kod životinja.
Može se dogoditi da muve prenesu Salmonelu sa krave sa dijarejom u oboru gde se
leci, do obližnje teladi. Nedavni izveštaji pokazuju da se Ešerihia koli 157
(poznata kao “hamburger Ešerihia koli”) pored toga što je prenose muve u
delovima usta i stopala, može razmnožiti i na samoj muvi. Tako muva postaje
više od prenosioca – ona je, takode, i mesto za razmnožavanje.
Pošto se ove bakterije kontrolišu u klanicama koje uzimaju muzne krave,
kontrola mušica na farmama bi mogla da postane vid smanjenja inficiranih krava
koje pristižu u klanice.
KONTROLIŠITE MUŠICE SADA
Osnovna strategija za kontrolu mušica u mlekarstvu je da se smanji broj
potencijalnih lokacija za razmnožavanje. Primarne lokacije za razmnožavanje
mušica su u svežoj balegi, materijalu za prostiranje (kao što je slama u
oborima za telad), kao i u biljnom materijalu – silaži i senu.
Iseckana trava koja se koristi kao dubrivo je takode pogodno mesto za
razmnožavanje pojedinih vrsta mušica. Tipicna mesta na kojima se ovo dešava se
nalaze uzduž ograda i hranilica. Uklanjanje ovih mesta gde se mušice
razmnožavaju predstavlja najjeftiniji vid kontrole broja mušica. Skuplji metodi
borbe protiv mušica ukljucuju biološku kontrolu i insekticide.
Vreme pred toplije sezone je pravi trenutak za razmišljanje o nacinima borbe
protiv mušica. Potražite mesta gde se mušice razmnožavaju i uklonite ih, pre
nego što populacija pocne da se razvija. Onog trenutka kada vreme postane
toplije i idealno za brzo razmnožavanje, kontrola postaje mnogo teža i skuplja.
|