Kvalitet prskanja zavisi od izbora rasprskivaèa
Prof dr Mirko Uroševiæ
Poveæanje poljoprivredne proizvodnje u velikoj meri zavisi od naèina primene
pesticida, a on ni približno ne zadovoljava, posebno na privatnom sektoru.
Stanje i ispravnost prskalica poseban je problem, naroèito u pogledu
snabdevenosti rasprskivaèima (diznama). Trebalo bi da svaka traktorska
prskalica raspolaže sa nekoliko tipova razlièitih po velièini otvora za
isticanje mlaza, koje omoguæuju razlièit oblik mlaza i utrošak teènosti po
hektaru jer to zahtevaju razlièiti naèini primene pesticida. Najèešæe naši
poljoprivredni proizvoðaèi imaju po jedan set rasprskivaèa, èesto razlièitog
tipa (što je apsolutno nedopustivo), s veæ proširenim otvorima, tako da ih je
trebalo veæ davno zameniti novima.
Za primenu herbicida preporuèuju
se rasprskivaèi koji proizvode lepezasti
(spljošteni) mlaz, a protiv štetoèina
i bilesti, oni rasprskivaèi koji daju
kupasti mlaz. Svi rasprskivaèi koje
u najveæoj meri koriste naši poljoprivredni
proizvoðaèi uz normalni
pritisak od 1–3 bar proizvode više
od 15% kapljica sitnijih od 100 µm*
(mikrometara - milioniti deo metra ili
hiljaditi deo milimetra) koje su vrlo
podložne zanošenju (driftu) sa svim
štetnim posledicama.

Izgled šupljeg kupastog mlaza
štetnim posledicama.
Iz tih razloga u veæini zemalja EU
je zabranjeno prskanje manjim kapljicama
od 100 µm. Zanošenje dovodi
do neravnomerne raspodele pesticida,
predoziranja, što može biti vrlo štetno.
Èesta su ošteæenja useva na susednim
parcelama, nepotrebni gubitak hemijskog
sredstva, zagaðuje se okolina,
poveæavaju troškovi zaštite a ujedno
se smanjuje uspeh aplikacije pesticida.
Nastojanja da se zanošenje smanji dodavanjem
oteživaèa i protivisparivaèa
nije dalo zadovoljavajuæe rezultate.

Izgled spljoštenog
(lepezastog) mlaza
Rasprskivaèi novije generacije, o kojima
je bilo reèi u prošlom broju Poljoprivrednog
lista, nisu ni približno u
dovoljnoj meri zaživeli u praksi kod
naših poljoprivrednih proizvoðaèa.
Tako npr. rasprskivaèi sa oznakom RD
od Raindrop ili “kišna kap” èuvenog
proizvoðaèa iz SAD TeeJet (Tidžet)
koji je veoma zastupljen na našem
tržištu, drastièno redukuju kapljice
ispod 100 µm. To je omoguæeno zbog
konstrukcije samog rasprskivaèa koji
ima dve vrtložne komore.U prvoj se nalazi
disk sa otvorom, vrtložnik i prsten
– graniènik. Tu dolazi do dezintegracije
(usitnjavanja) teènosti u kapljice
širokog spektra velièine, ukljuèujuæi i
one ispod 100 µm. U drugoj komori,
neposredno pre izlaska iz rasprskivaèa,
znatno se usporava vrtloženje kapljica
i uz pomoæ vazduha koji ulazi kroz relativno
veliki otvor dolazi do ponovne
integracije najsitnijih kapljica i stvara
se mlaz u obliku šuplje kupe s velikom
veæinom kapljica preènika oko 410
µm. Onih kritiènih ispod 100 µm zastupljeno
je ispod 1%.

Firma TeeJet (Tidžet) proizvodi 10
tipova rasprskivaèa sa razlièitim kombinacijama
vrtložnika i velièine otvora
diska.
Analizom podataka iz tabele uoèava
se da su za naše prilike najzanimljiviji
rasprskivaèi RD–2; RD–3 i RD–4
jer troše izmeðu 187 – 284 l/ha što se
smatra najprikladnijim. Ugao isticanja
mlaza iznosi 80–100o što takoðe zadovoljava
naše uslove.
Iako je reè o mlazu u obliku šuplje
kupe, vrlo ujednaèena raspodela se
može postiæi ako se rasprskivaè zakrene
za oko 30o u odnosu na vertikalu
koso unazad.
Proizvoðaè tvrdi da ti rasprskivaèi
omoguæuju normalan rad i kod brzine
vetra od 8 m/s, a klasièni rasprskivaèi
ne podnose više od 2 – 3 m/s. Prema
tome bilo bi veoma uputno kad bi svaka
traktorska prskalica bila opremljena
i RD rasprskivaèima koji bi se koristili
kod brzine vetra od 3 – 8 m/s što
je vrlo èest sluèaj u IV i V mesecu,
kad se realizuje veæina prskanja herbicidima.
Važno je napomenuti da i ti rasprskivaèi
imaju standardni navoj od 3/8” pa
se vrlo jednostavno vrši zamena. Prvenstveno
su namenjeni za primenu
“zemljišnih” i “lisnih” herbicida.
Prof dr Mirko Uroševiæ
|