Terminologija i klasifikacija konzervacijske obrade zemljišta

06.06.2008. | Prof. dr Veselin Lazić | Agronomska revija

Terminologija i klasifikacija konzervacijske obrade zemljišta

Projekat
(Saopšten na XXVI Simpozijumu "Poljoprivredna tehnika", a publikovan u časopisu „Savremena poljoprivredna tehnika"4/^999, vol. 25)

Uvod, 2007.

Konzervacijska obrada zemljišta je aktuelna, pogotovo na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima. Uvideli su poljoprivrednici da nije osnovni kriterijum uspešnosti proizvodnje prinos poljoprivrednih kultura po hektaru, nego prinos novca po hektaru, odnosno profit. Došlo je vreme ušteda, a konzervacijska obrada to omogućuje. Zato je neophodno znati i terminologiju te obrade, kako se ne bi mešale „žabe i babe".

Projekat „Terminologija i klasifikacija konzervacijske obrade zemljišta" objavljen je u naučnom časopisu „Savremena poljoprivredna tehnika", u malom tiražu, pre svega za naučne radnike i agronome. Zato smo, u dogovoru sa dipl. ing. Nikolom Škrbićem, koji je bio jedan od autora projekta, resili da projekat objavimo u časopisu AR da bi bio dosptupan i paorima. Nikola Škrbić, koji kod nas slovi za najboljeg poznavaoca konzervacijske obrade, pripremio je odgovarajuće ilustracije, kako bi terminologija bila razumljivija, slikovitija. Moja uloga, V. Lazića, sastoji se u prečišćavanju i skraćivanju (bez istorijata o konzervacijskoj obradi) teksta, kako bi bio jasniji i koncizniji.

V. Lazić (Januar, 2007)

Predgovor, 1999.

Napredak u poljoprivrednoj proizvodnji uveliko zavisi od usavršavanja postojećih i razvoja novih i odgovarajućih tehničkih rešenja. Sve veći akcenat se daje na zaštitu životne sredine, na proizvodnju kvalitetne, zdrave hrane, ne zapostavljajući smanjenje troškova proizvodnje, odnosno, povećanje dobiti i poboljšanje ergonomskih uslova rada čoveka sa mašinama. Posebno je zapaženo da industrija poljoprivrednih mašina industrijskih zemalja razvija i osvaja mašine za preciznu aplikaciju đubriva i pesticida, zahvaljujući kompjuterizaciji, globalnom pozicioniranju,...

Uzimajući u obzir, s jedne strane, brzi napredak tehnologije poljoprivredne proizvodnje u svetu zahvaljujući, pre svega, novoj tehnici, a s druge strane, naše zaostajanje za svetom u primeni novih mašina i tehnologija, naša struka i nauka je suočena sa bezbroj komercijalnih termina. Pored toga, u svetu postoje male, ali u osnovi bitne razlike u klasifikaciji tehnoloških postupaka koje se kod nas takode, različito tumače.

Posebno se nametnuo problem terminologije i klasifikacije konzervacijske obrade zemljišta. Jugoslovensko naučno društvo za poljoprivrednu tehniku uočilo je to. Oformljen je tim eksperata sa četiri fakulteta - poljoprivrednih fakulteta u Novom Sadu i Zemunu, Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i Mašinskog fakulteta u Beogradu, kao i iz regionalnih poljoprivrednih instituta u Pančevu, Zrenjaninu i Somboru.

Tim eksperata, koji se okupio oko projekta - Terminologija i klasifikacija konzervacijske obrade zemljišta, koji niko nije finansirao, radio je odgovorno, naučno precizno.

Pored autora, veliki doprinos u izradi projekta imali su stručnjaci i uvaženi poznavaoci konzervacijske obrade: dr Miloš Tešić, dr Nedeljko Malinović, mr Milan Kekić, mr Dragan Mitrović, Branko Ogrizović, dr Dragiša Milošev, Slobodan Radić, Nebojša Vučković, Miloš Grković i drugi.

Jugoslovensko naučno društvo za poljoprivrednu tehniku nastaviće sa praksom izrade terminologije i klasifikacije tehnoloških postupaka i odgovarajućih mašina. Interesantne teme projekata bi bile: proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru; zaštita životne sredine; proizvodnja lekovitog bilja; govedarska, svinjarska,... proizvodnja...

Glavni i odgovorni urednik
Prof. dr Veselin Lazić

Terminologija i klasifikacija
konzervacijske obrade zemljišta

Autori projekta:
Prof. dr Imre Molnar, prof. dr Veselin Lazić, Igor Kurjački, dipl. ing. - Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, Doc. Dr Milan Đević,
doc. Dr Nebojša Momirović - Poljoprivredni fakultet, Zemun, Prof. dr Dragan Marković - Mašinski fakultet, Beograd,
Prof. dr Milan Martinov - Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad, Nikola Škrbić, dipl. ing. - PIK Tamiš, Pančevo

Uvod

Cilj obrade zemljišta je stvaranje optimalnog fizičkog stanja za klijanje, nicanje, rast i razviće sledećeg useva. To se postiže primenom različitih oruđa za obradu koji su prilagođeni različitim klimatskim, zemljišnim uslovima i zahtevima gajenih vrsta.

Brz tehničko-tehnološkii napredak oruđa za obradu poslednjih decenija omogućio je progres u obradi zemljišta, što je uslovilo pojavu novih pojmova i termina, kako u pogledu pojedinih mera obrade, tako i kod oruđa koja se koriste u raznim fazama obrade zemljišta. To je dovelo do preklapanja, nerazumevanja i pogrešnog tumačenja pojmova. Upravo zbog toga ukazala se potreba za novom sistematizacijom i jasnim tumačenjem pojmova i termina. Treba imati u vidu i buduće usavršavanje oruđa i sistema obrade.

Na osnovu razmatranja brojnih podela u svetu i kod nas usvojena je generalna podela obrade zemljišta na:
• konvencionalnu i
• konzervacijsku.

U odnosu na podele koje se primenjuju u drugim zemljama, u konzervacijsku obradu uključene su i redukovana obrada i direktna setva. Naziv konzervacijska potiče od engleskog - conservation - što znači očuvanje, zaštita. Sam naziv asocira na zaštitu zemljišta kao značajnog, a za poljoprivredu najznačajnijeg prirodnog resursa. Tako je, pre ekonomskog, stavljen ekološki značaj.

Do podele na konvencionalnu i konzervacisku obradu došlo se nakon četiri zvanična sastanka na kojima su se usaglašavala mišljenja i predloži. U njima su učestvovali profesori sa fakulteta: Poljoprivrednog u Novom Sadu, Poljoprivrednog u Zemunu, Mašinskog u Beogradu i Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, kao i brojni stručnjaci iz prakse.

U definisanju terminologije i klasifikacije vodilo se računa da se, gde god je to moguće, prihvate termini iz našeg jezika. U nekim slučajevima, kada su pojmovi novi i u engleskom, prihvaćeni su odgovarajući prevodi.

Terminologija i klasifikacija
1 postupaka i tehnički sistemi
konzervacijske obrade zemljišta

Članovi projekta usvojili su za evropske uslove modifikovanu varijantu terminologije i klasifikacije konzervacijske obrade zemljišta, tabela 1.

tabela 1.

• Tabela 1. Terminologija i klasifikacija konzervacijske obrade zemljišta
Terminologyand classification ofsoil conservation tillage.

Sistemi i podsistemi konzervacijske obrade zemljišta realizuju se upotrebom traktorsko- mašinskih agregata i samohodnih mašina. Radni delovi agregata su pojedinačna oruđa i mašina, odnosno, njihove adekvatne kombinacije. Prikazani tehnički sistemi, uz respekt tehnološkog modela, baziraju se na realnoj raspoloživosti, odnosno, poznatim tehničkim rešenjima. Pojedini tehnološki podsistemi su ostvarivi sa više varijanti tehničkih sistema.

1.Redukovana obrada (Reducedtillage)

Redukovana obrada je sistem konzervacijske obrade. U tabeli 2. su date varijante oruđa, mašina i kombinovanih agregata za izvođenje redukovane obrade zemljišta.

tabela 2.

Tabela 2. Tehnički sistemi redukovane obrade zemljišta (Reduced tillage tehnicalsystems)

Plitka obrada zemljišta može se izvoditi teškim kultivatorima do dubine od 20 cm i razrivačima do dubine od 30 cm maksimalno. Kultivatori se karakterišu oštrim i tupim napadima uglom nosača radnog organa u vidu dletastih, univerzalnih ili motičica u vidu britvi, širina od 2 cm do 30 cm. Razrivačka oruđa se karakterišu istim detaljima, ali većim gabaritima radnih organa. Veza radnih organa i rama je kruta ili zglobna sa regulisanom povratnom spregom. Priključci su izvedeni uglavnom kao nošeni.

Tanjirače namenjene plitkoj redukovanoj obradi karakterišu se sferičnim diskovima sa ravnom ili nazubljenom oštricom, prečnika od 56 cm do 80 cm i masom po disku od 60 kg do 250 kg. Tanjirače se izvode kao vučeni priključci sa mogućnošću automatskog podešavanja napadnog ugla baterija i nivelacije. Valjci primenjeni u kombinacijama su rešetkasti sa i bez ozubljenja. Karakteriše ih prečnik od 30 cm i pritisak od 25 N do 50 N po centimetru dužine.

Primenjena diskosna oruđa karakterišu ravni diskovi prečnika od 45 cm do 65 cm sa ravnim aksijalno nazubljenim ili izuvijanim oštricama. Baterije diskova su, najčešće, postavljene tako da je ostvarivo njihovo spregnuto delovanje bez napadnog ugla baterija.

Zupčaste drljače, kao oruđa, primenjene u kombinacijama su u kategoriji lakih drljača sa tupim napadnim uglom i ovalnim poprečnim presekom. Drugu varijantu primenjenih zupčastih drljača predstavljaju oscilatorne drljače sa dva nosača radnih organa u suprotnosmernom oscilovanju. Adaptibilnost, što omogućava različite režime rada ovih mašina, ostvarena je višestepenom transmisijom.

Primenjene rotacione mašine su u varijantama rotacionih sitnilica (sa horizontalnim vratilom) ili rotacionih drljača. Radni organi prvih se karakterišu režućim ili udarnim dejstvom u režimima suprotnosmerne obrade zemljišta. Karakteristično za obe varijante rotacionih mašina je i to da su prilagođene radnim režimima priključnih vratila traktora u svim standardnim varijantama. Adaptibilnije varijante su opremljene višestepenom transmisijom što omogućava različite kinematske režime rada. Dominiraju varijante kombinovanja rotacionih mašina sa zupčastim valjcima.

Sve kombinovane agregate karakteriše horizontalni, vertikalni ili kombinovani raspored komponenti sa mogućnošću stepenastog prevođenja u radnim, odnosno, transportnim položajima.

tabela 2/1.1.1
tabela 2/1.1.2
tabela 2/1.1.3
tabela 2/1.2.1A
tabela 2/1.2.1B
tabela 2/1.2.1C1
tabela 2/1.2.1C2
tabela 2/1.2.2A
tabela 2/1.2.2B
tabela 2/1.2.3.A
tabela 2/1.2.3.B
tabela 2/1.2.3.C
tabela 2/1.2.3.D
tabela 2/1.2.4.A
tabela 2/1.2.4.B

2.Zaštitna obrada (mulch tillage)

Zaštitna obrada je sistem konzervacijske obrade zemljišta. U tabeli 3. su dati tehnički sistemi obrade zemljišta sa karakterističnim rešenjima.

• Tabela 3. Tehnički sistemi zaštitne obrade zemljišta (mulch tillage tehnical svstems)

Tabela 3.
Tabela 3/2.1.1
Tabela 3/2.2.3
Tabela 3/2.2.4

3. Parcijalne obrade zemljišta
(Partiallwidth tillage)

Tehnološke varijante parcijalne obrade zemljišta uslovljavaju adaptirane tehničke sisteme za delimično (pojasno) tretiranje zemljišta. Pored toga, treća i četvrta varijanta ovog podsistema konzervacijske obrade zemljišta podrazumeva izvođenje specifičnih uslova gajenja (humke i leje) što dodatno uslovljava tehničke sisteme. U tabeli 4. su dati tehnički sistemi parcijalne obrade zemljišta sa karakterističnim primerima.

Opšta karakteristika svih oruđa za parcijalnu obradu zemljišta je primena raonih ili diskosnih nagrtača koji su položajem na ramu prilagođeni obradi pojasa u zoni setve ili van njega. U varijantama obrade sa karakterističnim uzgojnim oblicima (humke ili leje) raone varijante oruđa moraju imati dvostranu pružnu dasku, a diskosne udvojene diskove suprotno orijentisane sferičnosti i ukrštenim osama obrtanja. Pojasne rotacione mašine se karakterišu parcijalno izvedenim rotorima sa horizontalnom ili vertikalnom osom obrtanja.

• Tabela 4. Tehnički sistemi parcijalne obrade zemljišta (Partiall width tillage tehnical svstems)

Tabela 4.
Tabela 4/3.1.1.A
Tabela 4/3.1.2.B
Tabela 4/3.2.2
Tabela 4/3.3.1

4. Direktna setva
(Directdrilling, No-tillage, Zero-tillage)

Podsistemi direktne setve izvedeni su na bazi kriterijuma setve u brazdice i setve u rupe, kao i mogućeg kombinovanja sa primenom hemijskih sredstava (đubriva i pesticida). Tehnički sistemi su obuhvatili, u osnovnoj nameni, adaptirane i specijalne sejalice. Ostvarive širine međurednog rastojanja su 18 cm i 20 cm u setvi graminea, uz širinu brazdice od 1,5 cm do 2,5 cm. Direktna setva okopavina je izvodljiva raspoloživim tehničkim rešenjima u varijantama od 60 cm do 80 cm.

Koncepcije sejalica u rupe se izvode kao asinhrona i sinhrona, odnosno sa separatnim ili istovremenim otvaranjem ležišta i ulaganjem semena. U tabeli 5 su dati tehnički sistemi direktne setve sa karakterističnim primerima.

• Tabela 5. Tehnički sistemi direktne setve (Direct drill tehnical svstems)

Tabela 5.
4.1.2.Direktna setva:saraonimotvaračima(Tab.5)
4.3. Direktna setva sa ulaganjem pesticida:
varijanta pod 4.1. sa uređajem unošenje pesticida
(Tab.5)
4.4. Direktna setva sa ulaganjem đubriva i
pesticida: varijanta pod 4.1. sa uređajima za
unošenje đubriva i pesticida (Tab.5)

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/