Uputstvo za instalaciju i rukovanje watermark merača

12.09.2008. | Pavle Malacko | Povrtarski Glasnik

Zemljište se ponaša kao rezervoar u kojem se skladišti voda izmeðu dva navodnjavanja ili dve kiše, da bi ta voda bila dostupna biljci za njen zdrav razvoj. Smisao upotrebe senzora za merenje vode u zemljištu jeste preciznije znanje o tome koliko brzo se ta voda potrošilaiscrpla sa različitih oblasti vašeg zemljišta, tako da možete bolje rasporediti navodnjavanje i precizno saznati efekat svakog padanja kiše. Očitavanjem senzora 2-3 puta izmeðu dva navodnjavanja ćete dobiti preciznu i tačnu sliku ovog procesa kroz vreme i time ćete razviti obrazac-šemu pravilnog navodnjava-nja, onog koje je u skladu sa "potrebama" vaše biljke za vodom. Ovim eliminišete "nagaðanja" što može prouzrokovati značajne uštede vode, manje troškove za pumpe i eliminisati razvodnjavanje azota zbog prekomernog navodnjavanja.

 

ODABIR MESTA ZA SENZOR

Potrebno postaviti više od jednog senzora na jednu lokaciju, na različite dubine. Na primer, jedan senzor u gornjem delu efektivnog korenovog sistema biljke, a drugi senzor dublje u zonu korenovog sistema. Mi ovo nazivamo "senzorska stanica", i ona može dati bolji prikaz korišćenja vode od strane biljke.

 

POSTAVLJANJE

Navodnjavanje brazdama ili potapanjem: Stavite senzorsku stanicu na oko 2/3 od toka brazde, ispred kraja i pozadinske vode. Ovo je oblast gde je najčešće najmanje vode. Kod drveća-voća, stavite senzore na jugozapadnu stranu drveta (na severnoj hemisferi) pošto ova strana dobija najviše toplog popodnevnog sunca. Navodnjavanje rasprskivačima: Iako je kod rasprskivača ujednačenost distribucije vode veća od brazdi, može biti bitnih razlika u kapacitetu zadržane vode usled različitih tipova zemljišta i površina zemlje. Ova mesta sa jasnom varijacijom su dobre lokacije za senzorske stanice. Kod drvećavoća, stavite senzore na kapajuću liniju kupole, obezbeðujući da ih ne naruši rasprskivanje. Kod povrća i sličnog, stavite senzore tačno u redove biljaka. Navodnjavanje "Center Pivot" (centralna obrtna tačka): Stavite senzore na 4-5 lokacija duž obrtne tačke (izmeðu vrhova-"kula"), napred od "startne" tačke. Dodatne lokacije na "bitnim mestima" ili mestima dobre produktivnosti na zemljištu mogu pomoći u boljem celovitom razumevanju situacije na njivi. Koristite dovoljno "senzorskih stanica", preporučljivo jednu na svakih 10-15 jutara zemlje.

“Kap po kap” ili mikronavodnjavanje:

Senzori se moraju postaviti na vlažnu oblast. Kod “kap po kap” emitora, ovo je otprilike 30-45cm od emitora. Kod mikro-rasprskivača, najbolje je oko 60-90 cm. Dovoljno često proveravajte da biste stekli pravu celovitu sliku cele površine ili "bloka" koji navodnjavate i uzmite u obzir eventualne varijacije tipa zemljišta. Imajte u vidu da se laka zemljišta brže isuše od težih.

 

DUBINA

Ovo zavisi od dubine korenovog sistema vaše biljke, ali i tip i tekstura zemljišta mogu uticati. Sa povrtarskim kulturama manjih korena, jedna dubina može biti adekvatna (korenov sistem manji od 30 cm). Kod dubljih korenovih sistema (manjih žitarica, vinove loze i drveće), trebalo bi meriti vlažnost na najmanje dve dubine. Sa dubokim zemljištama sa dobrim odvodom vode, razvijaće se i jači i dublji koren. Kod grubih, plitkih zemljišta, koren može biti manji. Uopšte govoreći, senzori treba da budu tamo gde je efikasna-delotvorna zona korenovog sistema biljke.

 

NAPOMENA

Preporuka za sve koji koriste senzore prvi put je da koriste adekvatan broj "stanica" na manjoj oblasti za početak da bi dobili tačnu preciznu sliku. Onda ih očitavajte redovno tokom sezone da biste naučili obrasce-šeme koje se normalno razvijaju.

Sl. 1 Watermark automatski merač i senzor

 

Sl. 2 Postavljeni senzor kod korena biljke

 

INSTALACIJA

Umočite senzore u vodu za navodnjavanje tokom noći. Uvek "posadite" mokar senzor. Ukoliko vam to vreme dozvoljava, navlažite senzor 30 minuta ujutru i pustite da se osuši do večeri, onda opet vlažite 30 minute, pustite da se osuši tokom noći, navlažite ponovo 30 minuta sledeće jutro i ponovo pustite da se osuši do večeri. Umočite u vodu tokom sledeće noći i instalirajte MOKROG. Ovo će poboljšati reakciju senzora u nekoliko prvih navodnjavanja.

Napravite rupu za spuštanje senzora na željenoj dubini sa aparatom za instalaciju Irrometer-a ili štapom od 18-20 cm. Napunite rupu vodom i gurnite senzor dole u rupu, i ostavite kraj (žice) napolju. Klasična 315 PVC cev će se lako spojiti sa vrhom senzora i možete je koristiti da gurnete senzor. Veoma je važno da senzor ima tesnu vezu sa zemljištem, da bude tesno unutra. PVC cev može biti zavarena uz vrh senzora. Ako nema PVC cevi, onda zakopajte rupu tako da je senzor ukopan. Žice od senzora se mogu lako staviti na kolac radi lakšeg pristupa.

Ako su postavljene na PVC cev, onda sabijte zemlju oko površine tako da se potpuno zapuši rupa: PVC cev služi kao cevovod za žice. Obavezno zatvorite ili prelepite vrh cevi tako da površinska voda ne ulazi u cev i u senzor, i time daje pogrešna očitavanja.

Za veoma gruba ili šljunkovita zemljišta, možda će biti potrebna veća rupa (2-3 cm) da bi se sprečila abrazijaoštećenja na membrani senzora. U ovom slučaju izbušite rupu i dodajte blatnjavu zemlju okolo da se popuni. Ovim će se obezbediti da senzor bude tesno u zemlji, što je ključno. Drugi metod instalacije senzora na ovako teška zemljišta jeste instalaciona mašina. Ovim se pravi veća rupa za gornji deo, ali tačna rupa kod senzora. Rupa se mora pažljivo dopuniti da bi se izbegli džepovi vazduha preko kojih se opet voda može slivati do senzora. Ako sklanjate senzore, očistite ih i osušite. Mogu stajati neograničeno na čistoj, suvoj lokaciji.

 

DODAVANJE ŽICE SENZORIMA

Ukoliko je potrebna veća dužina žice, jednostavno spojte dodatnu žicu na postojeću. Taj spoj mora biti u potpunosti otporan na vodu. Žica se može i produžiti. Izbegavajte dugačke žice u blizini strujnih kablova, pošto ta struja može uticati na merač. Ovo se može lako proveriti očitavanjem senzora na oba kraja.

 

WATERMARK MERAČ - 30 KTCD-NL

Povežite krajeve merača sa žicama senzora sa aligatorskim štipaljkama, tako da se uverite da se ne dodiruju dva kraja.

Kliknite READ da uključite merač, i videćete "- -" na displeju. Merač će ostati "budan" 5 sekundi (da bi merač ostao uključen 60 sekundi, kliknite TEMP pre nego što se "- -" ugasi). Kliknite READ ponovo dok je "- -" na displeju. Vlažnost zemljišta će se odmah pojaviti na displeju i ostati tu 60 sekundi, da ga pribeležite. Merač će se onda sam isključiti.

Kada očitavate, treba uneti temperaturu zemljišta kao što je jutarnja temperatura. Ovim se kompenzuju sezonske varijacije u temperaturi zemljišta, koje mogu varirati od 60-ak u proleće do 80-ak u leto. Varijacija temperature zemljišta može uticati na očitavanja za 1% po jednom stepenu Faranhajta, tako da unos temperaturne kompenzacije može uticati na preciznost vaših očitavanja. Da proverite podešavanja za temperaturu kliknite TEMP. Pokazaće se nameštena temperatura i skala (stepeni Farenhajta ili Celzijusa) će se smenjivati na displeju.

Da bi ste promenili temperaturnu skalu, stisnite i držite READ i onda stiskajte TEMP dok se željena skala (stepen 0F ili 0C) ne pojavi na displeju i onda pustite READ dugme.

Da promenite unesenu temperatur, stisnite i držite TEMP i onda kliknite READ da promenite dotadašnju temperaturu. Ona će početi da raste dok se željena temperatura ne pojavi. Puna skala jeste 50C do 400C. Kada temperatura ode do 400C, vratiće se na 50C i početi da raste opet. Možete obrnuti i pravac tog rasta kada god želite puštajući READ dugme i ponovo ga stisnuti (sve dok držite TEMP).

Podešena temperatura će ostati takva dok je vi ne promenite. Merač je u početku namešten na 240C.

Ovaj merač ima ugraðenu testfunkciju. Da biste proverili preciznost meračam sa temperaturom nameštenom na 240C, stisnite i držite READ i TEST istovremeno. Očitavanje izmeðu 95 i 105 se mora pojaviti na displeju. Ovo znači da merač pravilno radi. Tokom testa budite sigurni da žice nisu povezane sa senzorima.

Digitalni merač ima punu ugraðenu skalu od 0 do 199 centibara. Digitalni merač koristi elektroniku u čvrstom stanju i osetljiv je na ekstremnu toplotu. Ne stavljajte merač na vozačku tablu ni na bilo koju drugu veoma toplu površinu. Zamenite sa kvalitetnom 9V baterijom najmanje jednom godišnje. Merač ima indikator slabe baterije i baterija treba da se menja kada se "LO" ukaže na displeju.

 

UREÐAJI ZA BELEŽENJE PODATAKA (DATA-LOGGERS)

Irrometer takoðe nudi i Watermark Monitor, ureðaj za beleženje i čuvanje podataka koji može automatski očitavati do 8 senzora - Watermark merače vlage, senzore temperature zemljišta, Irrometer tenziometre modela RSU, i senzore od 4-20mA.

Snimljena očitavanja se mogu "daunloudovati" (skinuti) sa Watermark Monitora preko kompjutera ili radio telemetrije. Kada se "skinu", očitavanja se grafički prikažu na kompjuteru, dajući živu sliku o promenama u vlazi zemljišta tokom vremena.

Posebnu pažnju treba obratiti kada se koriste Watermark merači sa nekim ureðajima za beleženje podataka drugih kompanija. Kontaktirajte dobavljača da bismo vam rekli da li su kompatiblini jedni za drugo.

 

OTKRIVANJE GREŠAKA - KVAROVA

Ponekad možete doći u situaciju da se čini da senzor ne radi dobro. Pratite sledeće korake da odredite da li oprema dobro radi i da li treba izvršiti modifikacije. 1. Prvo proverite merač.

A. Da li baterija radi? Treba je menjati najmanje jednom godišnje, češće ako se češće koristi. Proverite da li su kontakti na bateriji čisti i dobro povezani.

B. Pokrenite proceduru testa na meraču, istestirajte ga (vidi ranije).

C. Ako je bilo oštećenja na žici, moguće je da neće očitavati. Da biste ovo proverili, povežite žice jednu sa drugom i kliknite READ. Broj 0 bi trebao da se pojavi na displeju. Ako se pojavi, onda su žice u redu. Kablovi za zamenu su mogući kao rezervni deo.

D. LCD displej na meraču ima tri broja. Ako vidite samo poneki broj, LCD displej je možda u kvaru i treba ga vratiti na proveru ili popravku.

 

2. Zatim proverite senzor.

A. Kada se senzor potopi u vodu, očitavanja bi trebala da budu od 0 do 5. Ako senzor proðe ovaj test idite na korak B.

B.Pustite senzor da se osuši na vazduhu oko 30 do 48 sati. U zavisnosti od temperature, vlažnosti i vetra, trebalo bi da očitavanja krenu od 0 do 150 i više ( LCD će očitavati 199 i kad je više od 199 cb).

C.Vratite senzor u vodu sa spojenim žicama na meraču. Očitavanje bi trebalo da se vrati na izmeðu 0 do 5 za 2 minuta. Ako senzor proðe ove testove, onda je ispravan.

 

3. Onda proverite uslove na zemljištu.

A.Senzor nije tesno postavljen u zemljište. Ovo se često dogodi ako je napravljena velika rupa, a nije dobro dopunjeno zemljom. Ponovo instalirajte senzor, pažljivo popunjavajući rupu.

B.Senzor se ne nalazi u aktivnom delu korenovog sistema, ili navodnjavanje ne dolazi do oblasti senzora. Ovo se može desiti ako je senzor na vrhu nekog kamena ili slično što može ometati protok vode. Ponovna instalacija bi trebala rešiti problem.

C.Ako se zemljište osuši do tačke gde vidite očitavanja veća od 80 centibara, kontakt izmeðu senzora i zemlje se možda izgubio. Zemljište se počinje skupljati. Ako navodnjavanje samo delimično navlaži zemljište (iznad 40 centibara), neće u potpunosti navlažiti senzora i može nastaviti sa visokim očitavanjima. Ovo se često desi na težim zemljištima tokom velikih zahteva za vodom i kada nema dovoljno navodnjavanja. Beleženje očitavanja na tabelu može biti najbolja indikacija ovog tipa ponašanja.

 

ODRŽAVANJE

Ključni element u pravilnom merenju vlage zemljišta jeste onaj ko meri. Ako imate vremena da pravilno očitavate senzore, to će vam dati jasnu i snažnu sliku onoga šta se dešava sa vlažnošću zemljišta dole u zoni korenovog sistema. Najčešće je dovoljno 2-3 očitavanja izmeðu navodnjavanja. Stavljanje ovih očitavanja u tabelu za svaku senzorsku stanicu će vam dati krive linije vlažnosti zemljišta što će vam pokazati tačno koliko brzo ili sporo vaša voda otiče iz zemlje. Koristite sledeća očitavanja kao osnovni obrazac:

- 0 - 10 centibara = Zasićeno zemljište (kapacitet njive)

- 10 - 30 centibara = Zemljište je adekvatno vlažno (osim grubih peskovitih zemljišta, koja ovde počinju da gube vodu)

- 30 - 60 centibara = Najčešći momenat kada treba navodnjavati (osim teških glinenih zemljišta)

- 60 - 100 centibara = Najčešći momenat kada treba navodnjavati za teška glinena zemljišta

-100 - 200 centibara = Zemljište postaje opasno suvo ako se žele maksimalni prinosi. Nastavite sa oprezom!

Vaša situacija može biti jedinstvena zbog razlika od kulture do kulture, tipa zemljišta i klime. Verovatno je najvažnije očitavanje ono koje je razlika od današnjeg i onog od pre 3-5 dana. To je zapravo ono koliko brzo se očitavanje penje gore. Ako se uvećalo za mali broj, to znači da se zemljište sporo isušuje. A veliki skok bi značio da zemljište brzo gubi vodu. Ovo vam govori KADA da navodnjavate.

Koristeći senzore na dve ili više dubina u zoni korenovog sistema, možete naučiti i KOLIKO da navodnjavate. Ako plići senzor pokazuje jako uvećana očitavanja, ali duboki pokazuje adekvatnu vlagu, onda treba samo kratko navodnjavati da bi se dopunila zona korenovog sistema pri površini.

Ako i duboki senzor pokaže suve uslove, onda treba više navodnjavati da bi se potpuno navodnjavala cela zona korenovog sistema. Očitavanja koja dobijete nakon padanja kiše će vam pokazati koji je zapravo pravi efekat te kiše na vaše zemljište.

Vaše lično iskustvo i održavanje će vas brzo usmeriti u pravom smeru. Praktikovaćete "navodnjavanje prema potrebi" sa očekivanim pozitivnim rezultatima koji doðu posle svakog programa dobrog održavanja!

Sl.3 Monitor za očitavanje vlažnost zemljišta watermark

 

Sl. 4 Beleženje podataka preko radio telemetrije

 

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/